Podvala
Cyber napadači koriste lažiranje kako bi se lažno predstavljali kao druga osoba ili uređaj kako bi dobili povjerljive informacije, pristupili sustavu ili nanijeli financijsku štetu žrtvi.
•Kako se obraniti od lažiranja?
•Može li lažiranje uzrokovati financijske gubitke?
•Što učiniti ako postanete žrtva lažiranja?
Lažiranje se često koristi u raznim kibernetičkim napadima, uključujući krađu identiteta i vishing.
Lažiranje može uključivati lažiranje adrese e-pošte, IP adrese, telefonskog broja ili čak web stranice.
Na primjer, u lažiranju e-pošte, napadač lažira pošiljatelja e-pošte da izgleda kao da je iz pouzdanog izvora, čime prevari primatelja da podijeli osjetljive podatke.
U lažiranju mobilnog telefona, napadač se pretvara da je banka ili druga ugledna institucija; Na primjer, stvarni broj banke pojavljuje se na vašem telefonu, iako je riječ o lažnom pozivu.
Što je DNS lažiranje?
DNS spoofing, također poznat kao trovanje DNS predmemorije, vrsta je kibernetičkog napada u kojem napadač manipulira DNS zapisima (zapisi koji se koriste za prevođenje naziva domena u IP adrese i natrag s IP adresa na nazive domena) kako bi preusmjerio korisnike na lažnu web stranicu.
Napadač umeće lažne DNS zapise u predmemoriju DNS poslužitelja (ili uređivanjem datoteke hosts). Zatim, kada korisnik upiše legitimno ime domene u svoj preglednik, kao što je "example.com", preusmjerava se na lažnu IP adresu koju je odabrao napadač. Ova lažna web stranica može izgledati kao prava, ali se koristi za krađu osjetljivih podataka kao što su vjerodajnice ili financijski podaci ili za instaliranje zlonamjernog softvera na žrtvin uređaj.
DNS lažiranje je opasno. Korisnici često moraju shvatiti da su na lažnoj stranici jer sve izgleda legitimno. Ovaj napad može ozbiljno utjecati na pojedince i organizacije koji mogu izgubiti povjerljive podatke.
Možete se zaštititi od lažiranja DNS-a pomoću VPN-a.
Kako prepoznati lažni napad?
Ako e-pošta ili poruka sadrži sumnjive veze, neobične zahtjeve ili netočno oblikovanje, to može biti lažni napad. Telefonski poziv u kojem je ID pozivatelja neobičan ili nepoznat također može biti sumnjiv.
Kako se obraniti od lažiranja?
Od lažiranja se možete obraniti na nekoliko načina:
•Koristite dvofaktorsku provjeru autentičnosti (2FA) – ovaj dodatni sloj sigurnosti otežava napadačima pristup čak i ako imaju vaše vjerodajnice.
•Ažurirajte softver i sustave – redovito ažurirajte softver, posebno antivirusni softver.
•Provjerite pošiljatelja e-mail poruke – provjerite je li e-mail poruka iz pouzdanog izvora prije nego što kliknete linkove ili preuzmete privitke.
•Koristite sigurnosni softver – moderni sigurnosni softver može otkriti i blokirati lažne napade.
•Budite oprezni pri dijeljenju podataka – osobne ili financijske podatke dijelite samo putem sigurnih kanala, osobito ako niste sigurni u identitet primatelja.
Može li lažiranje uzrokovati financijske gubitke?
Da, lažiranje može dovesti do financijskih gubitaka ako napadač dobije pristup vašim bankovnim računima ili vas prevari da pošaljete novac na lažni račun.
Što učiniti ako postanete žrtva lažiranja?
Ako postanete žrtva lažiranja, odmah promijenite lozinke, obavijestite svoju banku i, ako je potrebno, obratite se policiji i stručnjacima za kibernetičku sigurnost koji će vam pomoći ublažiti štetu.
Lažiranje je ozbiljna prijetnja, ali uz dužnu pažnju i odgovarajuće sigurnosne mjere možete zaštititi svoje digitalno okruženje i minimizirati rizike povezane s tim napadima.